Dobro došli u GVIK
Traži  
Općenito  

Izbornik  

  
GOSPODARENJE VODAMA
Zadnje promjene : 2006-04-10 17:30:59 (7468 čitano)
[Prilagođeno ispisu | Pošalji prijatelju]

Komunalna društva

        Pod komunalnim gospodarstvom u smislu Zakona o komunalnom gospodarstvu razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pru­žanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova i Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave) kao i županija kada je to određeno ovim Zakonom.

Načela komunalnog gospodarstva

Komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba.

Jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne su na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa:

  •  osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti,
  •  osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti,
  •  osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja,
  •  osigurati javnost rada.

Komunalne djalatnosti

Komunalne djelatnosti u smislu Zakona su, između ostaloga, :

  1. opskrba pitkom vodom,
  2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,
  3. pod opskrbom pitkom vodom razumijevaju se poslovi zahvaćanja, pročišćavanja i isporuke vode za piće.

Pod odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda razumijeva se odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, odvodnja atmosferskih voda, te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama.

Komunalne djelatnosti mogu obavljati u skladu s odredbama Zakona:

  1.  trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave,
  2.  javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave,
  3.  služba – vlastiti pogon (u daljnjem tekstu: vlastiti pogon), koju osniva jedinica lokalne samouprave,
  4.  pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji,
  5.  pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.

Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti osiguravaju se:

  1.  iz cijene komunalne usluge,
  2.  iz komunalne naknade,
  3.  iz proračuna jedinice lokalne samouprave,
  4.  iz drugih izvora po posebnim propisima.

CIJENA USLUGE

Iz cijene komunalne usluge osiguravaju se sredstva za obavljanje sljedećih komunalnih djelatnosti:

  1. opskrba pitkom vodom,
  2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, osim odvodnje atmosferskih voda,

Visinu cijene, način obračuna i način plaćanja komunalnih usluga iz stavka 1. ovoga članka određuje isporučitelj usluge.

Cijena komunalne usluge može sadržavati i iznos za financiranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području ili za potrebe jedinice lokalne samouprave na kojemu se isporučuje komunalna usluga, u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kojeg donosi Predstavničko tijelo jedince lokalne samouprave svake godine.

Iznos za financiranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u računu za isporučenu komunalnu uslugu iskazuje se posebno i ta se sredstva doznačuju u proračun jedinice lokalne samouprave prema postupku koji će propisati ministar financija, a mogu se upotrebljavati isključivo za te namjene.

Cijena komunalne usluge plaća se isporučitelju usluge, a obveznik plaćanja je vlasnik nekretnine ili korisnik kad je vlasnik obvezu plaćanja ugovorom prenio na korisnika.

Isporučitelj komunalnih usluga dužan je pri svakoj promjeni cijene, odnosno tarife svojih usluga pribaviti prethodnu suglasnost poglavarstva jedinice lokalne samouprave na području kojih se isporučuje usluga.

Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave dužno je očitovati se u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za pribavljanje prethodne sulgasnosti.

Ukoliko se poglavarstvo jedinice lokalne samouprave u roku iz stavka 2. ovoga članka ne očituje, smatra se da je suglasnost dana.

Kada se uskrati suglasnost poglavarstva jedinice lokalne samouprave na nove cijene, nove cijene, odnosno tarife usluga primjenjuju se kada ih prihvate jedinice lokalne samouprave koje drže većinski paket vlasništva isporučitelja komunalne usluge.

Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i nabava opreme za:

  1. opskrbu pitkom vodom,
  2. odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda,

financira se iz:

  1. cijene komunalne usluge,
  2. naknade za priključenje,
  3. proračuna jedinice lokalne samouprave,
  4. naknade za koncesije,   

POSEBNE NAKNADE

Naknade koje se plaćaju u sastavu računa za uslugu vodoopskrbe, prema m3 isporučene pitke vode, a čine prihod Hrvatskih voda, temeljem Zakona o financiranju vodnog gospodarstva su:

Naknada za korištenje voda od pravnih i fizičkih osoba pri­klju­čenih na javni vodoopskrbni sustav obračunavaju i naplaćuju isporučitelji komunalne usluge opskrbe pitkom vodom. Naplaćene iznose naknade, isporučitelji komunalne usluge doznačuju Hrvatskim vodama. Naknada za korištenje voda plaća se za zahvaćenje i korištenje voda, i za korištenje vodnih snaga, osim za opću uporabu voda.

Naknada za zaštitu voda od osoba koje koriste javni vodoopskrb­ni sustav i ispuštaju sanitarne i druge otpadne vode, osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, obračunavaju i naplaćuju isporučitelji komunalne usluge opskrbe pitkom vodom. Naplaćene iznose naknade, isporučitelji komunalne usluge doznačuju Hrvatskim vodama.

Naknadu za zaštitu voda plaćaju pravne i fizičke osobe koje ispuštaju otpadne vode ili druge tvari kojima se onečišćuju vode, ili pogoršava njihova kakvoća i uporabljivost. Visina naknade za zaštitu voda, osim naknade koju plaćaju obveznici koji vlastitim uređajima pročišćavaju vodu, ne može biti manja od cijene pročišćavanja otpadnih voda.

Visinu naknade za zaštitu i korištenje voda određuje Vlada Republike Hrvatske.

Tijela državne uprave koja gospodare vodama:

Prema Zakonu o vodama, članak 172., poslovi osobito značajni za upravljanje vodama, za čije se obavljanje moraju ispuniti posebni uvjeti propisani Zakonom, odnosno propisom na osnovi Zakona, su:

  1. projektiranje vodnih građevina,
  2. tehničko i gospodarsko održavanje vodnog dobra, regulacijskih i vodnih građevina i uređaja, tehničko i gospodarsko održavanje melioracijskih sustava za odvodnjavanje i navodnjavanje, tehnič­ki radovi provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda,
  3. uređenje vodotoka i drugih voda (regulacijski radovi),
  4. rukovanje sustavom za navodnjavanje,
  5. vodoopskrbna djelatnost iz članka 31. ovoga Zakona,
  6. djelatnost javne odvodnje otpadnih voda iz članka 74. ovoga Zakona.«

MINISTARSVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOG GOSPODARSTVA

Obavlja poslove:

upravljanje vodama i vodno-gospodarskim sustavom; praćenje i prilagođavanje vodno-gospodarskog razvitka s potrebama gospodarskog razvitka; uređenje vodotoka i drugih voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda i leda; zaštitu od erozije i bujica: hidromelioracijsku odvodnju i navodnjavanje zemljišta; upravljanje vodnim dobrom i njegovo korištenje; zaštitu voda i zaštitu mora od zagađivanja s kopna; osiguravanje zalihe voda u svrhu vodoopskrbe naselja s pitkom vodom i gospodarstva s industrijskom vodom; korištenje vodnih snaga: planiranje i usklađivanje razvoja i izgrad­nje javnih vodoopskrbnih sustava i javnih kanalizacijskih sustava od državnog interesa; inspekcijske poslove na zaštiti od voda, korištenju voda i zaštiti voda od zagađivanja;

kroz:

1. Sektor za upravljanje vodama - Odjel za gospodarenje vodama i Odjel za inspekcijski nadzor i

2. Odjel za pravne, analitičko-normativne, financijsko-planske, opće, administrativne i informatičke poslove.

HRVATSKE VODE, ustanova

obavljaju poslove kojima se ostvaruje upravljanje državnim i lokalnim vodama u opsegu utvrđenom planovima i u skladu sa sredstvima koja se na temelju zakona i propisa donesenih na temelju zakona osiguravaju za takve namjene. Obavljaju javnu službu i imaju Zakonom propisane javne ovlasti u okviru kojih donose upravne i druge akte, te odlučuju o pitanjima značajnim za upravljanje vodama.

Djelatnost Hrvatskih voda jest:

  1. priprema nacrta Strategije upravljanja vodama, nacrta planova upravljanja vodnim područjem i Plana upravljanja vodama te provođenje Plana upravljanja vodama,
  2. izrada projektnih zadataka, koncepcijskih rješenja, studija i investicijskih programa i revizija projektne dokumentacije, osim kontrole glavnih projekata u smislu propisa o gradnji,
  3. uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda – praćenje stanja i kontrola vodotoka i drugih voda, organiziranje provođenja obrane od poplava i leda i zaštite od erozija i bujica, organiziranje građenja, tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i vodnih građevina,
  4. upravljanje vodnim građevinama za osnovnu melioracijsku odvodnju – organiziranje građenja, tehničkog i gospodarskog održavanja i njihova namjenskog korištenja,
  5. korištenje voda – utvrđivanje zaliha voda, kontrola stanja zaliha voda, usklađivanje planova korištenja voda koje donose druge pravne osobe i kontrola njihova ostvarivanja, poduzimanje drugih mjera za namjensko i racionalno korištenje voda,
  6. zaštita voda – praćenje i utvrđivanje kakvoće voda, organiziranje provođenja Državnog plana za zaštitu voda i kontrola njihova ostvarivanja, poduzimanje mjera za sprečavanje i saniranje onečišćenja voda,
  7. upravljanje javnim vodnim dobrom,
  8. vođenje vodne dokumentacije i jedinstvenoga informacijskog sustava voda, izdavanje vodopravnih akata u skladu s ovim Zakonom,
  9. stručni poslovi u vezi s davanjem koncesija na vodama i javnom vodnom dobru,
  10. stručni nadzor nad provođenjem uvjeta iz vodopravnih akata i ugovora o koncesiji (vodni nadzor) te obračun i naplata naknada za koncesiju na vodama i javnom vodnom dobru,
  11. investitorski poslovi radi izvršavanja planova kojima se ostvaruje upravljanje vodama,
  12. stručni nadzor nad građenjem vodnih građevina,
  13. planiranje prihoda za financiranje upravljanja vodama, te obračun i naplata vodnih naknada u skladu s posebnim zakonom i
  14. drugi poslovi stavljeni u djelokrug ovim ili drugim zakonom i Statutom Hrvatskih voda

Tijelo upravljanja Hrvatskih voda je Upravno vijeće. Upravno vijeće ima sedam članova od kojih šest članova imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske. Članovi Upravnog vijeća prvenstveno se imenuju iz reda nositelja javnih funkcija i stručnjaka s područja upravljanja vodama, gospodarstva i javnih financija. Jednoga člana Upravnoga vijeća imenuju i razrješuju radnici, odnosno radničko vijeće Hrvatskih voda prema propisima o radu.

[Prilagođeno ispisu | Pošalji prijatelju]
  
_________________________  

_________________________  

_________________________  

GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE g.i.u. Web site powered by PostNuke